KoDiMaK
OPIS PROJEKTA
Jezici i kulture, kao oblik društvene prakse, funkcioniraju jedino u okvirima društvenih odnosa, zbog čega njihov položaj i uporaba ovise upravo o društvenim procesima. Novi zahtjevi tržišne ekonomije koji se temelje na razmjeni informacija i znanja utječu i na jezične prakse što je potaklo zanimanje za ulogu ekonomije u oblikovanju jezičnih praksi kao i za njihovu ekonomsku eksploataciju. Suvremeni trendovi globalne ekonomije ogledaju se u lokalnim kontekstima jer povezanost jezika i ekonomije najviše dolazi do izražaja u dvojezičnim i višejezičnim zajednicama. U takvim mikrorazinama dolazi do komodifikacije jezika i kulture, odnosno transformacije iz simboličkog u ekonomski resurs; na taj način prvotno nematerijalni resursi postaju poput proizvoda sličnih drugim vrstama tržišne robe. Komodifikacija je rezultat neoliberalne ekonomije, a odnosi se na proces u kojemu praktički svaki nematerijalni i simbolički resurs, poput manjinskog jezika ili dijalekta, može postati predmet robne razmjene ili neki oblik ekonomskog kapitala. Upravo je jedan od ciljeva projekta utvrditi postojeće stanje iskorištenosti manjinskih i dijalektalnih jezičnih resursa u javnim urbanim prostorima (Zadra i Beča), te u otočnim prostorima Betine, hrvatsko-moliških i gradišćansko-hrvatskih naselja. Projektnim će se istraživanjem na taj način razmotriti i kontrastirati, s jedne strane, mjesto manjinskih jezika i dijalekata u po jednoj urbanoj i ruralnoj sredini u Hrvatskoj i s druge, prisutnost i uloga hrvatskog jezika, kako suvremenog standardnog varijeteta tako i lokalnog (arhaičnog) varijeteta, u dvjema najstarijim hrvatskim dijasporama. Ovakva se istraživanja još nisu primjenjivala u hrvatskom kontekstu, te se očekuje da će ovaj projekt ukazati na važnost i na ulogu manjinskih jezika i dijalekata u ekonomskoj i društvenoj održivosti manjih zajednica. Rezultati ovoga projekta mogu biti korisni lokalnim zajednicama i mogu osigurati temelj za oblikovanje strategije gospodarskog i društvenog razvoja kao i plan mogućnosti ekonomske iskoristivosti jezičnih i kulturnih resursa u istraživanim regijama.
ISTRAŽIVAČKA GRUPA
Voditeljica projekta, Ivana Škevin Rajko, izvanredna je profesorica na Odjelu za talijanistiku Sveučilišta u Zadru. Bavi se istraživanjima iz područja kontaktne lingvistike, dijalektologije i sociolingvistike. Posebno je zanimaju jezične promjene i izumiranje termina romanske provenijencije iz hrvatskih-čakavskih varijeteta. Bavi se istraživanjima govora mladih govornika i njihovom ulogom u jezičnim promjenama kao i utjecajem društvenih i gospodarskih varijabli na jezične promjene.
CROSBI:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|%C5%A0kevin%20Rajko,%20Ivana%20%2834699%29|text|profile
Lucija Šimičić izvanredna je profesorica na Odjelu za lingvistiku Sveučilišta u Zadru gdje predaje niz kolegija iz sociolingvistike, lingvističke antropologije i metodologije znanstvenih istraživanja na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2001. do 2012. godine radila je kao znanstvena novakinja na Odjelu za lingvističku antropologiju i sociokulturna istraživanja Instituta za antropologiju u Zagrebu. Njezini su znanstveni interesi usmjereni na istraživanje jezika i migracija, jezične održivosti i upravljanja jezikom u institucionalnim kontekstima i lokalnim zajednicama, posebice u manjinskim i ugroženim jezičnim kontekstima. Bavi se proučavanjem položaja, jezičnih praksi i stavova među govornicima nestandardnih varijeteta, dijalekata i manjinskih jezika.
CROSBI:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|%C5%A0imi%C4%8Di%C4%87,%20Lucija%20%2827698%29|text|profile
Irena Marković izvanredna je profesorica na Odjelu za talijanistiku Sveučilišta u Zadru. Osim istraživanja romanske dijalektologije i proučavanja romanskih leksičkih komponenti Marković se bavi kontaktnom i kontrastivnom lingvistikom, utjecajem čakavskih/hrvatskih govora na razine jezične interferencije kod istarskih italofona te proučavanjem fenomena prebacivanja kodova i dvojezičnosti. Proučava jezične elemente (osobito frazeme) kroz psiholingvističku i kontrastivnu prizmu te se bavi istraživanjem čimbenika na varijacije fonema u regionalnom talijanskom jeziku.
CROSBI:
https://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and|Markovi%C4%87,%20Irena%20(23028)|text|profile
Antonio Oštarić predavač je u Centru za strane jezike i suradnik u naslovnom zvanju docenta na Odjelu za lingvistiku Sveučilišta u Zadru. Dosad je objavio više znanstvenih radova i sudjelovao na nekoliko znanstvenih projekata. Redovito izlaže na međunarodnim znanstvenim skupovima, a osim znanstvenog i nastavnog rada, bavi se i prevođenjem na engleski jezik. Znanstveno ga zanimaju sociolingvistika, jezični aspekti popisivanja stanovništva, sociolingvistički aspekti čakavštine te jezični krajolici. Član je Međunarodnoga udruženja za višejezičnost, Društva za slavensku lingvistiku te Udruge nastavnika jezika struke na visokim učilištima.
CROSBI:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|O%C5%A1tari%C4%87,%20Antonio%20%2810199%29|text|profile
Katharina Tyran doktorirala je na Sveučilištu Humboldt u Berlinu iz područja slavenskih jezika i jezičnih rasprava o pripadnosti gradišćanskih Hrvata kao prekogranične manjine. Trenutno je post doktorandica za slavensku filologiju na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču. Bavi se manjinskim jezicima iz sociolingvističke perspektive, prije svega gradišćansko hrvatskim, vidljivošću slavenskih jezika u Austriji te malim jezicima u urbanim sredinama. U fokusu njezinih trenutnih istraživanja su pisma južnih Slavena iz grafolingvističke i sociolingvističke perspektive.
POVEZNICA NA PROFIL:
https://slawistik.univie.ac.at/personen/person/user/tyrank65/inum/1079/backpid/12319/
Karmen Tolić asistentica je na Odjelu za talijanistiku Sveučilišta u Zadru i doktorandica na Poslijediplomskom doktorskom studiju Humanističke znanosti (Filologija – Lingvistika) na istom sveučilištu. Bavi se temama dvojezičnosti i višejezičnosti, jezičnog i društvenog identiteta, konverzacijske analize u višejezičnom kontekstu, mikro- i makro-sociolingvističkim čimbenicima u analizi višejezičnih praksi.
CROSBI:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Toli%C4%87,%20Karmen%20%2835296%29|text|profile
Mladen Rajko izvanredni je profesor na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, a od 1. siječnja 2022. voditelj projekta (do povratka voditeljice s porodiljnog dopusta). Bavi se istraživanjima iz područja analize makro i mikroekonomskih pokazatelja u poduzetništvu, s naglaskom na ruralna područja te modelima razvoja koji se temelje na međusobnoj suradnji javnog i privatnog sektora (javno-privatno partnerstvo).
CROSBI:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|MLADEN%20RAJKO|text|profile
Francesca Sammartino asistentica je na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi seminare iz morfosintakse i povijesti talijanskog jezika. Doktorandica je na Poslijediplomskom doktorskom studiju Lingvistike na istom Fakultetu. Bavi se temama iz područja kontaktne lingvistike i dijalektologije, posebice moliškohrvatskim govorom i hrvatsko-talijanskim jezičnim dodirima.
CROSBI:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Sammartino,%20Francesca%20%2840412%29|text|profile